RUSKI NAUČNIK ZA SPUTNJIK: I TORLAK ĆE MOĆI DA PRAVI VAKCINU PROTIV RAKA
Ruski naučnici aktivno rade na vakcini protiv raka, a ona će moći da se proizvodi i na Institutu Torlak, uveren je direktor ruskog Instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju „Gamaleja“ Aleksandar Gincburg.
U ekskluzivnom intervjuu za Sputnik, Gincburg, koji je tokom nedavne posete Srbiji postao počasni doktor Univerziteta u Kragujevcu, govori o napretku u razvoju vakcine protiv raka i otkriva da se u Rusiji trenutno radi na jedinstvenoj vakcini protiv imunodeficijencije.
Koje su oblasti saradnje vašeg instituta i ustanova u Srbiji?
Planirana je saradnja na razvoju prototipova vakcina protiv 10-12 izazivača zaraznih bolesti, koristeći tehnologiju koja je već dokazana u razvoju vakcine Sputnik V. Ovo omogućava brzu optimizaciju vakcina u slučaju pandemije, bez potrebe za razvojem novih. Takođe, razgovarano je o razvoju novih tehnologija za borbu protiv onkoloških bolesti.
Da li će Univerzitet u Kragujevcu učestvovati u razvoju vakcine protiv raka?
Da. Onkološke bolesti su prešle kardiološke i infektivne po učestalosti. Zahvaljujući savremenim tehnologijama, moguće je brzo razviti personalizovane terapeutske vakcine. Istraživanja na životinjama pokazuju njihovu efikasnost kod melanoma, raka pluća i drugih oblika raka.
Da li vakcina već ima ime?
Ne, još nismo razmišljali o tome. Vakcine će biti personalizovane, prilagođene svakom pacijentu i tipu raka, pa će se ime definisati kada se formira određena klasa vakcina.
Koliko će personalizovana vakcina koštati?
Očekuje se da će cena biti pristupačna zdravstvenim osiguranjima u Rusiji i Srbiji. Postupak određivanja nukleotidnog niza trenutno košta oko 200 evra, a planira se ubrzanje procesa korišćenjem veštačke inteligencije.
Da li će se vakcine proizvoditi na Institutu Torlak?
Razgovarano je s direktorom Instituta Torlak i ustanovljeno da su spremni za saradnju. Dalje odluke zavisiće od ministarskih i političkih nivoa obe zemlje.
Kada će početi testiranje na ljudima?
Klinička ispitivanja planiraju se za prvu polovinu sledeće godine.
Kako se ruske tehnologije porede sa zapadnim?
Tehnologije su slične, ali se razlikuju u implementaciji. Na primer, Sputnik V se bazira na adenovirusima, dok su Pfizer i Moderna na mRNA tehnologiji. Ruska tehnologija je razvijena od nule i zaštićena patentima, omogućavajući niže stope nuspojava.
Koliko su vakcine bezbedne?
Podaci pokazuju da je Sputnik V najbezbednija vakcina u poređenju sa Pfizer i Moderna. Njegova tehnologija omogućava minimalne nuspojave i lokalni imunitet.
Da li je verovatnoća nove pandemije velika?
Postoji lista potencijalnih izazivača pandemija za koje se već razvijaju vakcine. To omogućava brzu reakciju u slučaju pojave novih zaraznih bolesti.
Kako se štititi osim vakcinacijom?
Vakcinacija ostaje najbolja zaštita. Ruski naučnici rade na vakcini koja bi pružila zaštitu od svih sojeva gripa i COVID-19, što bi moglo otvoriti put za razvoj vakcine protiv virusa imunodeficijencije.
Da li taj projekat uključuje međunarodnu saradnju?
Naravno. Saradnja sa kolegama iz drugih zemalja od izuzetnog je značaja, jer zajednički rad omogućava razmenu znanja, brži razvoj tehnologija i njihovu praktičnu primenu. Posebno se fokusiramo na zemlje koje imaju slične medicinske izazove kao i Rusija, a među njima su i zemlje poput Srbije.
Koliko vremena je potrebno za završetak takvog projekta?
Razvoj ovakvih kompleksnih vakcina može trajati nekoliko godina, u zavisnosti od izazova na koje naiđemo tokom istraživanja i testiranja. Međutim, uz uvođenje veštačke inteligencije i biotehnoloških inovacija, očekujemo da ubrzamo mnoge procese.
Koji su sledeći koraci za vaš institut u vezi s razvojem vakcina?
Nastavljamo sa istraživanjima, kliničkim probama i usavršavanjem tehnologija. Paralelno radimo na proširenju baze podataka i osiguravanju saradnje sa strateškim partnerima. Poseban prioritet nam je razvoj vakcina koje će biti pristupačne širokoj populaciji i koje će se lako proizvoditi u različitim delovima sveta, uključujući i Srbiju.
Izvor Sputnjik