Zašto je Miloš Obrenović izabrao baš Kragujevac – mesto gde je rođena moderna Srbija

Kragujevac je svoj pravi procvat doživeo 1818. godine, kada ga je knez Miloš Obrenović proglasio prestonicom obnovljene Srbije. Odluka nije bila slučajna – središnji geografski položaj, udaljenost od turske uprave u Beogradu i nacionalno homogeno stanovništvo činili su Kragujevac idealnim mestom za stvaranje novog državnog centra.
Na mestu nekadašnje turske palanke nastala je nova varoš – simbol moderne Srbije u usponu.
Upravo u Kragujevcu nastaju prve državne institucije koje su postavile temelje srpske kulture, obrazovanja i uprave:
-
Prve novine – „Novine srbske“ pod uredništvom Dimitrija Davidovića
-
Prva muzička formacija – „Knjaževsko–srpska banda“ koju je osnovao Jozef Šlezinger
-
Prvi teatar – „Knjaževsko–srpski teatar“ pod upravom Joakima Vujića
-
Prva gimnazija (1833) i Licej – viša škola (1838)
-
Prvi sud, apoteka, muzej, biblioteka i galerija slika
Iako je 1841. godine prestonica premeštena u Beograd, Kragujevac je još dugo ostao središte političkog života Srbije. U njemu su se i posle toga održavale najvažnije narodne skupštine – sve do 1878. godine.
Kragujevac je, dakle, mnogo više od nekadašnje prestonice – to je grad u kojem je rođena moderna Srbija.

